Muzejska zbirka
Muzejska zbirka
Pučko otvoreno učilište Vrbovec kompleksna je ustanova koja u svom sastavu ima i Muzejsku zbirku te se bavi prikupljanjem, obradom, čuvanjem i prezentacijom kulturno-povijesnog blaga vrbovečkog kraja. Muzejska zbirka smještena je u središnjem gradskom parku, na prvom katu dvorca Patačić. Otvorena je u lipnju 2012. godine u povodu Dana grada Vrbovca, a čini je: Arheološka, Etnografska, Kulturno-povijesna te Likovna zbirka. U sastavu Zbirke je i mala knjižnica zatvorenog tipa. Fundus Muzejske zbirke čini više od 700 predmeta, ulomaka, arhivske građe i knjižnog fonda, a izloženo je oko 200 predmeta. Građa je prikupljana godinama, a najveći dio predmeta su donirali naši sugrađani na čemu im i ovom prigodom zahvaljujemo.
Muzejska zbirka Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec može se razgledati svakodnevno prema dogovoru na tel. 01-2791-115, mob. 091-2791-115 te e-mail: kultura@pou-vrbovec.hr, sanja.prijatelj@gmail.com. Cijena ulaznice za odrasle osobe je 10,00 kuna, a za djecu, učenike, studente i umirovljenike 5,00 kuna. Stručno vodstvo organizira se za grupne posjete (najmanje 10, najviše 30 osoba), a cijena vođenja na hrvatskom jeziku u trajanju od 45 minuta je 30,00 kuna. Kostimirano vođenje grupe na hrvatskom jeziku u trajanju od 45 minuta stoji 50,00 kuna.
Za djecu predškolske i školske dobi organiziraju se prilagođena vođenja. Pučko otvoreno učilište Vrbovec održava i tematske edukativne radionice za djecu i odrasle sukladno njihovim interesima.
Pogledati se može i kula Zrinski, a ulaznica je 5,00 kuna.
Arheološka zbirka
Vrbovečko područje do nedavno je bila svojevrsna arheološka crna rupa. Naime, koliko je poznato nikada nisu rađena arheološka istraživanja u gradu i okolici. Stoga nismo imali niti jednog arheološkog izloška, a naša su se saznanja o nekadašnjem životu na ovim prostorima svodila na oskudne podatke iz literature. Zahvaljujući suradnji s Institutom za arheologiju, koji je 2011. godine započeo istraživati lokalitet Buzadovec, Vrbovec je konačno upisan u hrvatsku arheološku kartu te su restaurirani nalazi s ovoga lokaliteta od studenoga 2013. postali dijelom Muzejske zbirke Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec. Ovo je nalazište otkriveno prilikom kopanja trase buduće autoceste A12 Sveta Helena - GP Gola, dionica Gradec - Kloštar Vojakovački te je bilo potrebno provesti zaštitna arheološka iskapanja. Institut za arheologiju istraživanja je proveo tijekom 2011. i 2012. godine na površini od 15340 m2 u kojima je otkriveno veće kasnosrednjovjekovno naselje s ostacima dvjestotinjak objekata. Potporu nastanku ove zbirke dao je Grad Vrbovec i Zagrebačka županija.
Arheološka zbirka sadrži 51 izložak iz 13. odnosno 15. stoljeća. Pronađeni su i tragovi starijih prapovijesnih naselja, odnosno jame i keramički nalazi iz razdoblja 1. st. pr. Krista te pojedinačni litički artefakti iz srednjovjekovnih objekata, a koji potječu iz još starijih prapovijesnih razdoblja. U zbirci se mogu vidjeti kamene sjekire i grebala iz neolitika, ulomci rubova lonaca iz mlađeg željeznog doba, restaurirani lonci za pripremu i čuvanje hrane, kosti domaćih životinja je jedini ljudski ostatak, jako istošeni zub. Izloženi su i željezni predmeti, noževi, spojnica, vršak strelice, ostruga te lijepo brončano zvono. Posjetitelji zbirke mogu se pogledati i finu stolnu keramiku te mnoštvo keramičkih kugli za koje se pretpostavlja da su služile kao projektili za praćku ili za grijanje hrane.
Autorice postava i legendi su dr. sc. Tatjana Tkalčec i dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan s Instituta za arheologiju. Stručni suradnici bili su dr. sc. Kazimir Miculić, prof. dr. sc. Ivor Karavanić te dr. sc. Renata Šoštarić. Likovni postav potpisuju Sanja Prijatelj i Mirjana Ivanušić iz Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec.
Etnografska zbirka
Etnografska zbirka daje presjek značajnijih elemenata tradicijske kulture vrbovečkog kraja. Čine ju predmeti kućnog inventara (namještaj, kuhinjski inventar), predmeti za izradu tekstila, tekstilno rukotvorstvo, narodne nošnje, oglavlja i nakit, lončarski proizvodi, predmeti vezani uz običaje, vjerovanja i igre (npr. pisanice), alati i poljoprivredne alatke te drugi predmeti korišteni u seoskom domaćinstvu. Uz predmete materijalne kulture Zbirka sadrži i etnografsku pisanu građu (narodne priče, legende, kazivanja).
Sustavno prikupljanje predmeta narodne kulture, njihovo čuvanje, muzeološka obrada, proučavanje te prezentacija građe i nadalje je u fokusu interesa Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec. Zbog nedostatka prostora izloženo je pedesetak predmeta dok se ostali tek povremeno izlažu, najčešće za vrijeme turističko-kulinarske manifestacije Kaj su jeli naši stari. Većina predmeta je darovana, neki su posuđeni, rijetki otkupljeni. Najbrojniji izlošci su s početka 20. stoljeća, a prestali su datirani do 60-ih godina 20. stoljeća. Njihova estetska i uporabna vrijednost dojmljiva je jer su izvrsno sačuvani.
Kulturno-povijesna zbirka
Kulturno-povijesna zbirka svojom raznolikošću izložaka ukazuje na bogatu vrbovečku povijest. Zbirka sadrži kopije srednjovjekovnih dokumenata o povijesti Vrbovca među kojima je najvažnija darovnica Bele IV. napisana 12. travnja 1244. godine kojom Vrbovec daruje županu Junku. Riječ je o dokumentu u kojem se po prvi puta, prema zasad poznatim podacima, spominje Vrbovec te se upravo 1244. godina uzima kao godina osnutka Vrbovca. Original darovnice čuva se u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu.
U zbirci su i predmeti građanskih obitelji korišteni u njihovom svakodnevnom životu krajem 19. i početkom 20. stoljeća pa sve do današnjih dana (pokućstvo, staklo, albumi s fotografijama, satovi, posuđe itd.), negativi i fotografije, ljekarnički i medicinski instrumentarij, tiskana građa (novine, katalozi izložbi, filmski plakati, pozivnice, ostale publikacije), razglednice, obrtički predmeti i pomagala te audio i video zapisi.
Likovna zbirka
Likovnu zbirku najvećim dijelom čine izlošci autora koji su sudjelovali na Vrbovečkim likovnim susretima organiziranim u godišnjem ritmu od 1981. do 1987. godine te potom bijenalno 1994. godine, 1996. te 1998. godine. Vrbovečke likovne susrete organiziralo je Likovno amatersko društvo Vrbovec te Narodno sveučilište Vrbovec, danas Pučko otvoreno učilište Vrbovec.
Odabrana djela izložena u dvorcu Patačić zavičajnog su karaktera čiji su autori slikari naivci, slikari amateri te školovani slikari. Izložene slike, skulpture i reljefi, njih 30, potpisuju autori koji su porijeklom, rodbinskim vezama, poslom ili nekim drugim djelovanjem vezani za Vrbovec ili su slikali vrbovečke motive. Izložena su djela Ivice Antolčića, Miroslava Barića, Mladena Kefelje, Josipa Boltižara, Dragutina Bešenića, Slavka Jurinjaka, Mirjane Mikšić, Mirka Tomaića, Živko Toplaka, Anice Škrinjarić, Pere Mijića, Ivana Rabuzina, Jasenke Mijalić, Zlatice Hunjed, Dragutina Mandekića, Josipa Happa, Petra Grgeca, Željka Lanovića te Marije Puzak. Preostali dio Likovne zbirke općeg je karaktera te će bit izložen u drugom postavu.
Branka Hlevnjak, autorica postava, ustvrdila je da su pluralistički karakter Likovnoj zbirci Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec dali povjesničar umjetnosti Juraj Baldani (1929.-2010.) i naivni slikar svjetskog glasa Ivan Rabuzin (1921.-2008.). Istaknula je da su djela različitih poetika i pristupa, a svjedoče bogatstvo mašte, opažaja i osjećaja. "Likovna umjetnost uvijek ponovo otkriva složenu čovjekovu prirodu i potrebu da vidljivi svijet prerađuje i pretvara ga u nove vizure, izmijenjene, izmaštane, proživljene, odsanjane i na svaki način produhovljene, iskazane u odabranom mediju: slikama na staklu, grafici, akvarelima, slikama na platnu i pastelu."


